Abasador Srbije pri Unesku Darko Tanasković smatra da tek predstoji diplomatska bitka ubjeđivanja država članica te organizacije u neprihvatljivost i višestruku štetnost eventualnog prijema Kosova.
Prijem Kosova u Unesko neprihvatljiv je za Srbiju iz pravnih, političkih, kulturnih i moralnih razloga, rekao je Tanasković u intervjuu za beogradski Nedeljnik.
„S obzirom na to da Priština ne odustaje od svoje namjere, a kako u ovakvim stvarima na kraju po pravilu odlučuje politika, a ne pravo, diplomatska bitka ubjeđivanja država članica Uneska u neprihvatljivost i višestruku štetnost eventualnog prijema Kosova u Unesko tek predstoji”, naveo je on.
Srbija, kako kaže, u toj bici ima jake argumente, a pored političkih, najjači bi trebalo da je nesposobnost Kosova da odgovori obavezama koje članstvo u Unesku podrazumijeva, prvenstveno u pogledu odnosa prema srpskoj kulturnoj baštini u pokrajini.
„Ona se i nalazi na listi kulturne baštine u opasnosti, jer joj opasnost prijeti upravo od onih koji bi da uđu u Unesko, što djeluje apsurdno, ali samim tim ne znači da je, uzimajući sve okolnosti u obzir, i nemoguće”, kaže Tanasković.
Sve institucije i ustanove države Srbije, naveo je, uključile su se u sprečavanje prijema Kosova u Unesko i važno je da taj državno-nacionalni napor bude dobro osmišljen, koordinisan i uporan i mora se djelovati sistemski.
„Ministar spoljnih poslova Ivica Dačić nedavno je razgovarao i s poglavarom SPC, patrijarhom Irinejem, o zajedničkom djelovanju države i crkve na ovom prioritetnom nacionalnom zadatku”, kaže Tansković.
Utisak je, naveo je, da s nekoliko izuzetaka, čak ni kod mnogih država koje su priznale nezavisnost Kosova, nema odviše entuzijazma za njegovo primanje u Unesko. „Tvrdnje, koje se mogu čuti iz Prištine, da za njihov zahtjev aktivno lobira 15 uticajnih država svijeta, naprosto nisu tačne, što ne znači da lobiranja nema. Ako o ovom pitanju dođe do glasanja na Izvršnom savjetu i Generalnoj konferenciji Uneska, a mi se nadamo da neće, uprkos matematičkim prognozama, sve postaje neizvjesno i nijedan ishod nije nemoguć”, rekao je Tanasković.
Navodeći da je Kosovu prijem u Unesko važan iz simboličkih, ali i iz političkih i kulturnih razloga, Tanasković kaže da su se podnosioci zahtjeva već na prvom koraku sapleli o pravno-proceduralnu prepreku koja proizlazi iz nedržavnog statusa Kosova u koordinatama međunarodnopravnog sistema UN.
„Politički, u strategiji osvajanja mjesta u UN, što je zasad nedostižan cilj, kosovske vlasti nastoje da uđu u što veći broj međunarodnih organizacija, kako bi ojačale svoju poziciju u pogledu potvrđivanja međunarodnopravnog subjektiviteta i stvorile neku vrstu situacije svršenog čina, čime bi, kako oni vjeruju, članstvo u UN postalo gotovo samorazumljivo i logično”, naveo je Tanasković.
Kulturno, članstvo u Unesku, kaže, stvorilo bi situaciju u kojoj bi se srpska kulturna i duhovna baština u administrativnom smislu teritorijalno pripisala Kosovu, iako ono sa stanovišta UN nije država.
„To ne znači da bi naša baština u kulturno-istorijskom smislu postala kosovska ili albanska, što je suštinski nemoguće, ali bi svakako bila izložena falsifikatorskom svojatanju u procesu velikoalbanskog ideološkog inženjeringa čiji je cilj stvaranje nepostojećeg sintetičkog kulturnog identiteta Kosova”, kaže Tanasković.
(Tanjug)